Upute

NEKOLIKO KORISNIH I NADASVE DOBRONAMJERNIH SAVJETA




Primjedbe, komentari, sugestije: zglumac@fizika.unios.hr )


Povratak na Predavanja.







Napomene općenite naravi

  1. Pokušajte redovito pratiti predavanja: jednom kada počnete kasniti u odnosu na predavanja, lako vam se može desiti da uskoro dođete u situaciju da na pradavanju ne razumijete ni riječi.
  2. Prije predavanja pročitajte dio kolegija predviđen za predavanje toga dana. To će vam pomoći da lakše pratite predavanje, više razumijete i manje vremena potrošite na pripremanje ispita.
  3. Posvetite određeno (makar i kratko) vrijeme proučavanju dijela kolegija svaki dan, radije nego samo jednom tjedno ili, što je još gore, uopće ne učiti tijekom semestra, nego sve ostaviti za učenje nakon što semestar završi. To je apsolutno najgore što možete napraviti.
  4. Organizirajte se u manje skupine unutar kojih ćete zajednički rješavati zadatke s vježbi i diskutirati nejasna mjesta. Nemojte skupinu koristiti za švercanje na bilo koji način. To nije pristojno prema ostalim članovima skupine.
  5. Za razjašnjavanje svih nejasnih mjesta s predavanja i/ili vježbi, iskoristite konzultacije i pitajte predavača, kako ne biste došli u situaciju da na ispitu predavač to isto pita Vas .
  6. NEMOJTE UČITI NAPAMET . U velikoj većini slučajeva, učenje napamet je znak nerazumjevanja.
  7. Molim Vas da za vrijeme predavanja, vježbi i ispita ne zjevate, ne protežete se, ne žvačete žvakaću gumu i isključite svoje mobitele.


Povratak na vrh stranice.



Napomene o korištenju udžbenika

  1. Za udžbenike fizike je karakteristično da su pisani gusto , pa ih je zgodno čitati s olovkom u ruci i listom papira pored sebe. Nemojte prijeći iz jednog reda u drugi ako niste u cjelosti razumijeli argumentaciju ili ako niste proveli svaki detalj računa. Označite si mjesta u tekstu koja niste uspjeli razjasniti i diskutirajte o njima ili sa svojim kolegama ili s predavačem.
  2. Ako, unatoč svim naporima, zaključite da je udžbenik za Vas ipak pregust, pročitajte ga jednom od početka do kraja ne pokušavajući pri tome razumjeti sve , nego samo ponešto . Na taj način cete steći neki opći dojam o čemu se tu uopće radi i što Vam autor želi reći. Nakon toga, pokušajte ponovo čitati s potpunim razumijevanjem.
  3. Označite si mjesta u udžbeniku koja smatrate važnima. Pazite samo da na kraju označavanja ne uočite da ste sve označili kao važno!
  4. Pozorno proučite zadatke koji su riješeni kao primjer.
  5. Ovakav pristup iščitavanju udžbenika će Vam oduzeti dosta vremena. Da biste skratili to vrijeme, ograničite se samo na neke (najvažnije) dijelove knjige. Koji su to dijelovi odlučite sami, u razgovoru sa svojim kolegama ili pitajte predavača.


Povratak na vrh stranice.



Napomene u vezi predavanja

  1. Sadržaj predavanja se nalazi na ovim web-stranicama: Vjerojatnost i statistika - uvod , Klasična mehanika - uvod , Matematičke metode fizike - uvod . To će Vam omogućiti da se pripremite za slijedeće predavanje i više vremena posvetite slušanju predavanja, a manje hvatanju bilježaka.
  2. Budite aktivni na predavanjima. Ako pratite predavanja, razmišljate o sadržaju, postavljate pitanja, diskutirate, tada će predavanja biti za Vas korisna i poučna (a možda i zanimljiva) i u konačnici će Vam trebati puno manje vremena za pripremanje i polaganje ispita.
  3. Iskoristite predavanja da biste postavili pitanja vezana za ono što Vam je ostalo nejasno iz iščitavanja udžbenika.
  4. Ponekad je korisno za svako predavanje napraviti mali sažetak u obliku popisa onoga što ste razumjeli i onoga što niste razumjeli. Nejasna mjesta pokušajte sami razriješiti uz pomoć udžbenika, Vaše radne skupine ili pitajte predavača.


Povratak na vrh stranice.



Napomene o rješavanju zadataka

  1. Prije nego pristupite rješavanju zadataka, pokušajte što više i što bolje razumjeti sadržaj predavanja i sadržaj udžbenika.
  2. Pozorno pročitajte zadatak kako biste bili sigurni da razumijete sto se od Vas traži.
  3. Nemojte žuriti s rješavanjem. Pokušajte najprije povezati zadatak s određenim predavanjem ili određenim poglavljem udžbenika: npr. radi li se tu o gibanju u polju konstantne sile, o gibanju u neinercijskom sustavu ili što slično.
  4. Nemojte trošiti vrijeme pretražujući udžbenik ili bilješke s predavanja, trazeći gotovu formulu koja će riješiti Vaš zadatak. Zadaci su najčešće formulirani tako da student treba na prikladan način primjeniti formule izvedene u udžbeniku ili bilješkama s predavanja.
  5. Pokušajte se naučiti voditi cijeli postupak rješavanja zadatka u općim simbolima. Ako se kao rezultat traži broj, uvrstite numeričke vrijednosti tek u konačnom izrazu.
  6. Ponekad zadatak ne sadrži sve informacije koje su potrebne za njegovo rješenje. Npr. masa ili naboj elektrona se često ne spominju u zadaku iako su potrebni za njegovo rješenje, jer se pretpostavlja da student ima kraj sebe odgovarajuće tablice s tim podacima. Zato bi bilo pogrešno zaključiti da ako se u zadatku nigdje ne spominje masa elektrona, to znači da se ona ne smije pojaviti ni u konačnom rješenju.
  7. Ako unatoč svim naporima, zadatak ne uspjevate riješiti, ostavite ga i pokušajte ponovo sutra ili za nekoliko dana. Ovo ponekad funkcionira (ali, na žalost, nije primjenjivo na ispitima).



Povratak na vrh stranice.



Napomene o polaganju pismenog dijela ispita

  1. Pismeni dio ispita se sastoji od 5 zadataka sličnih onima radenim na vježbama, a piše se 120 minuta. Svaki zadatak nosi 20 bodova, tako da je ukupni broj bodova na ispitu 100. Ovi bodovi ulaze u konačnu ocjenu na način opisan u ovom odjeljku .
  2. Za prolaz na pismenom dijelu ispita, potrebno je najmanje 50.00 bodova.
  3. Jedan prolazak na pismenom ispitu vrijedi za jedan izlazak na usmeni ispit. Ako padnete na usmenom ispitu, opet trebate izaći na pismeni ispit.
  4. Usmeni ispit se, u pravilu, održava nekoliko dana nakon pismenog ispita, kako bi se studente prisililo da paralelno uče i pismeni i usmeni dio ispita.
  5. Pripremajte se za ispit tijekom cijelog semestra. Ne ostavljate sve za dan ili dva prije ispita.
  6. Noć prije ispita iskoristite za spavanje, a ne za učenje. Od spavanja ćete imati više koristi. Neprospavana noć prije ispita je najčešće samo izgovor za pad na ispitu.
  7. Kao pomoć u pripremanju pismenog ispita, zatražite od predavača primjerke prethodnih pismenih ispita ili ih skinite s web stranica: Osnove fizičkih mjerenja i statističke analize , Klasična mehanika 1 , Klasična mehanika 2 , Matematičke metode fizike .
  8. Najmanje jedan radni dan prije izlaska na kolokvij student(ica) mi treba predočiti najmanje petnaest rješenih zadataka iz područja na koje se odnosi pismeni ispit. Zadaci moraju biti vlastoručno ispisani i ne mogu biti zadaci koji su rješeni u skripti.
  9. Pripremite si papir s formulama koje bi Vam mogle koristiti na ispitu. Napišite ga svojom rukom i neka sve stane na jednu do dvije stranice. Smijete koristiti i matematičke priručnike.
  10. Nemojte učiti napamet rješenja pojedinih zadataka.
  11. Pozorno pročitajte zadatak kako biste bili sigurni da razumijete što se od Vas traži.
  12. Na sva pitanja odgovorite najdetaljnije što možete. Sve izvode, račune, skice i ostala pojašnjenja izvodite na papirima koje ćete predati. Pišite pregledno, čitko i u skladu s pravopisom standardnog hrvatskog jezika. Sve nečitke i nesuvisle rečenice ću tretirati kao netočan odgovor.
  13. Prije izlaska iz učionice, obavezno morate predati papir na kojemu se nalazi najmanje Vaše ime i prezime, naziv studija, datum polaganja ispita, naziv kolegija koji polažete i ovakva tablica na prvoj stranici
    1 rješenje prvog zadatka
    2 rješenje drugog zadatka
    3 rješenje trećeg zadatka
    4 rješenje četvrtog zadatka
    5 rješenje petog zadatka
    Ako niste ništa riješili, tablicu predajete praznu. Ako ste riješili neke (ili sve) zadatke, u tablicu upisujete ono što smatrate konačnim rješenjem zadataka. Postupak rješavanja tih zadataka se prilaže u ostatku papira koje predajete. Osim samih računa, slobodno stavite i dosta teksta koji opisuje Vaš postupak. Time ćete mi dosta olakšati razumjevanje Vašeg rješenja, a ujedno ćete i otkloniti moguće dvojbe oko načina kako ste došli do tih rješenja.
  14. Često je korisno za svaki zadatak napraviti malu skicu (crtež) iz koje se vidi što se dogada u zadatku.
  15. Za vrijeme ispita mobitel treba biti isključen.


Povratak na vrh stranice.



Napomene o polaganju usmenog dijela ispita

  1. Na usmenom ispitu se, sa unaprijed poznatog popisa pitanja, izvlači jedno pitanje. Student(ica) može odmah odgovarati, a može najprije pisati koncept odgovora (ne dulje od pola sata), a zatim odgovarati.
  2. Za prolaz na usmenom dijelu ispita, potrebno je najmanje 50.00 bodova.
  3. U slučaju pada na usmenom dijelu ispita, gube se bodovi dobiveni na pismenom dijelu ispita i potrebno je ponovo ići na pismeni dio ispita da bi se oni dobili. Ukoliko je student(ica) pismeni dio zamijenio(la) kolokvijima, ti bodovi vrijede i za slijedeći izlazak na usmeni dio ispita.
  4. Usmeni ispit se, u pravilu, održava nekoliko dana nakon pismenog ispita, kako bi se studente prisililo da paralelno uče i pismeni i usmeni dio ispita.
  5. Popisi pitanja se nalaze na web stranicama: Osnove fizičkih mjerenja i statističke analize , Klasična mehanika 1 , Klasična mehanika 2 , Matematičke metode fizike .


Povratak na vrh stranice.



Napomene o kolokvijima

  1. Tijekom semestra se pišu tri kolokvija sa po tri zadatka slična onima rađenim na vježbama. Kolokvij traje 90 minuta.
  2. Najmanje jedan radni dan prije izlaska na kolokvij student(ica) mi treba predočiti najmanje pet rješenih zadataka iz područja na koje se odnosi kolokvij kome pristupa. Zadaci moraju biti vlastoručno ispisani i ne mogu biti zadaci koji su rješeni u skripti.
  3. Pripremite si papir s formulama koje bi Vam mogle koristiti na ispitu. Napišite ga svojom rukom i neka sve stane na jednu do dvije stranice. Smijete koristiti i matematičke priručnike.
  4. Na sva pitanja odgovorite najdetaljnije što možete. Sve izvode, račune, skice i ostala pojašnjenja izvodite na papirima koje ćete predati. Pišite pregledno, čitko i u skladu s pravopisom standardnog hrvatskog jezika. Sve nečitke i nesuvisle rečenice ću tretirati kao netočan odgovor.
  5. Ako student(ica) na sva tri kolokvija dobije ukupno najmanje 150 bodova (tj. prosječno 50 bodova po kolokviju), ne mora (ako ne želi) izaći na pismeni dio ispita. Bodovi dobiveni na kolokvijima nadomještaju standardni pismeni ispit i vrijede za sve izlaske na usmeni ispit (ukoliko tih izlazaka bude više).
  6. Ako student(ica) smatra da je dobio(la) premalo bodova na kolokvijima, može izaći na standardni pismeni ispit. Bodovi sa kolokvija se tada zanemaruju.
  7. Ako student(ica) smatra da je dobio(la) premalo bodova na kolokvijima, može iduće godine ponovo pisati kolokvije. Bodovi s kolokvija iz prethodne godine se tada zanemaruju.
  8. Primjerke starih kolokvija možete naći na ovim web stranicama: Osnove fizičkih mjerenja i statističke analize , Klasična mehanika 1 , Klasična mehanika 2 , Matematičke metode fizike .

Povratak na vrh stranice.